15 April 2015
Obavezno posjedovanje zimske opreme za automobile u BiH koje je zakonski propisano od 15. novembra, prestaje važiti danas.
 
Zimska oprema prethodnih mjeseci bila je obavezna za sva putnička i motorna vozila čija ukupna masa ne prelazi tri i pol tone. Također, posjedovanje zimske opreme bilo je obavezno bez obzira na vremenske uvjete. Zakonski propisana kazna za neposjedovanje zimske opreme na vozilu iznosila je 40 konvertibilnih maraka (KM).
 
Vlasnici automobila u Sarajevu već uveliko na svojim vozilima mijenjaju zimske gume za ljetne, a vulkanizeri ističu kako imaju pune ruke posla. Istakli su kako korištenje zimskih guma u ljetnom periodu nije dobro rješenje, jer se na višim temperaturama zimske gume više troše, a mogu stvoriti i sigurnosne probleme zbog neprilagođenosti njihovog sastava toplijoj podlozi, piše Anadolija.
 
Prije svega, gume je potrebno držati na suhom, te po mogućnosti u tamnom prostoru. Dakle, podrumske prostorije u stambenim zgradama ili garaža u kući su idealni za njihovo skladištenje.
– Zimske gume, zbog svog sastava, na temperaturi od sedam stepeni Celzijusa postaju elastične i samim tim stvaraju veće trenje ali kada je riječ o sigurnosti u saobraćaju, one ne predsavljaju veliki problem – kazala je stručna saradnica za bezbjednost saobraćaja u Bosanskohercegovačkom auto-moto klubu (BIHAMK), Mersiha Imširović.
 
Kako je istakla, korištenje zimskih guma u ljetnom periodu nije ekonomično.
– Ljetne gume u periodu zimske sezone postaju krute i plastične, kližu po cesti i tada može doći do saobraćajne nesreće. Kada je riječ o korištenju zimskih guma u ljetnom periodu, one se tada više troše – istakla je Imširović.
 
(Faktor.ba, Foto: Anadolija) 
29 Mart 2015
Američka fondacija za sigurnost u saobraćaju AAA je analizirala 1.700 snimaka napravljenih neposredno pre saobraćajnih nesreća mladih vozača i otkrila je da je manjak pažnje i neopreznost u 6 od 10 slučajeva uzrok nesreće.
 
Ovo istraživanje je pokazalo da je čak 60 posto saobraćajnih nesreća mladih vozača uzrokovano nepažnjom, a najčešće su u pitanju razgovor sa suvozačem i korišćenje mobilnog telefona.
 
Ova studija je među prvima koja je koristila snimke nesreća na kojima se jasno vidi šta su vozači radili neposredno pre nesreće, ali i šta se u tom trenutku dešavalo na putu ispred njih.
 
Pokazalo se da su najčešći problemi razgovor sa saputnicima i korišćenje mobilnih uređaja, slanje poruka, gledanje mejlova, ali tu su još i traženje stvari u automobilu, pevanje i igranje uz muziku kao i šminkanje ili nameštanje frizure.