EU: Povijesni dogovor koji treba spriječiti ponavljanje financijske krize

Ministri financija Europske unije postigli su u srijedu kasno navečer nakon višesatnog sastanka dalekesežni dogovor o drugom stupu bankovne unije, koja osigurava da se banke ne spašavaju sredstvima poreznih obveznika, što je eurozonu 2008. gurnulo u duboku krizu.

"Danas je izniman dan za bankovnu uniju. Dan za pamćenje za europski financijski sektor. Porezni obveznici više neće plaćati račune za pogreške banaka, s ovim se završava razdoblja masovnog spašavanja banaka", rekao je na konferenciji za novinare povjerenik za unutarnje tržiše i financijske usluge Michel Barnier.

Drugi stup bankovne unije ključna je dopuna prvom stupu, jedinstvenom nadzoru banaka. Drugi stup se sastoji od već usvojenih pravila za sanaciju ili likvidaciju banaka u poteškoćama te noćašnji dogovor o jedinstvenom mehanizmu za sanaciju banaka, tijela koji će nadgledati provedbu tih pravila i fonda koji će puniti same banke kako bi se osigurao novac za njihovu sanaciju.

Među najtežim pitanjima koja su stajala na putu do dogovora bilo je tko će donositi odluke o sanaciji ili likvidaciji banaka. Francuska se zauzimala da to bude Europska komisija, dok se Njemačka tome protivila i tražila da posljednju riječ imaju zemlje članice.

Na kraju je postignut dogovor koji je puno bliži njemačkom stajalištu - jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka imat će vijeće za sanaciju, koje će odlučivati hoće li neka banka ići u dokapitalizaciju ili likvidaciju. Odluke vijeća za sanaciju stupit će na snagu 24 sata nakon usvajanja, osim ako se Vijeće EU-a, koje predstavlja zemlje članice, na prijedlog Komisije tome ne usprotivi.

Njemačko stajalište je prevladalo i kada je u pitanju fond za sanaciju banaka. On će se uspostaviti međuvladinim sporazumom, koji zemlje eurozone trebaju ispregovorati do 1. ožujka 2014. godine.

Jedinstveni nadzor banaka počet će se provoditi od studenoga 2014. godine, a jedinstveni mehanizam za sanaciju od početka 2015. godine.

Fond za sanaciju banaka počet će postupno funkcionirati od 2016. godine i u potpunosti će postati operativan za deset godina i nakon toga prijelaznog razdoblja on 2026. godine trebao imati na raspolaganju 55 milijardi eura, koje će kroz to razdoblje uplatiti same banke.

U prvih deset godina to neće biti jedinstveni fond, nego će svaka zemlja imaju svoj nacionalni odjel, svoju ladicu u koju će uplaćivati njezine banke. Novcem iz jedne nacionalne ladice neće se moći spašavati banke iz druge države. Tek nakon deset godina to će postati jedinstveni fond.

Izvor: Business.hr

BLOG COMMENTS POWERED BY DISQUS