Zaštitarstvo kao ključni sektor sigurnosti!

Zakon o privatnoj zaštiti kao krovni regulatorni dokument domaće zaštitarske industrije ove bi godine – bar prema najavama i slijedu događaja – trebao doživjeti svoje izmjene i dopune. Ministarstvo unutarnjih poslova RH, nositelj izrade novog Zakona prošle je godine objavilo prijedlog nacrta Zakona, nakon čega je uslijedila javna rasprava.

Najvažnije novine koje se predlažu u odnosu na važeći Zakon su uvjeti koje moraju ispunjavati pravne osobe i obrtnici koji dolaze iz područja EU, poslove tjelesne zaštite mogu obavljati i obrtnici, raščlanjuju se osnovni uvjeti za stjecanje dopuštenja za čuvara, zaštitara, zaštitara-specijalista, zaštitara-tehničara i zaštitara-IPU (izrađivač prosudbe ugroženosti), izrađuju se uvjeti za osobe koje obavljaju poslove tehničke zaštite…

Prijedlog Zakona govori i o ustrojavanju izdvojene točke dežurstava te mobilne zaštitarske ophodnje, a predviđa i postupnu izmjenu svih podzakonskih akata. O potrebi za izmjenama, stanju privatne zaštite u Hrvatskoj, kao i o tome što će novi Zakon promijeniti na bolje u segmentu privatne zaštite razgovarali smo s Ines Krajčak, pomoćnicom ministra unutarnjih poslova iz Uprave za upravne i inspekcijske poslove.
 
Možete li ocijeniti trenutno stanje u privatnoj zaštiti u Hrvatskoj?

Trenutno stanje u privatnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj je na zadovoljavajućoj razini, ako govorimo o zakonskoj regulativi i primjeni. Onaj dio koji nije zadovoljavajući je sama pozicija zaštitara, prije svega u financijskom smislu, ali i prepoznavanju uloge privatne zaštite u široj javnosti. Upravo u svjetlu toga da uvijek može biti bolje, krenuli smo u izradu novog Zakona o privatnoj zaštiti, koji će regulirati djelatnost privatne zaštite na suvremeniji i djelotvorniji način. U odnosu na zemlje koje nas okružuju, usuđujem se konstatirati da je RH svojevrsni lider u segmentu regulative. Navedeno temeljim na činjenici da su zemlje iz okruženja, pri izradi svog nacionalnog zakonodavstva koje regulira područje privatne zaštite, u mnogočemu ogledni primjer pronašle upravo u hrvatskim propisima.
 


Kako se mijenjala priroda sektora sigurnosti u Hrvatskoj?

Sektor sigurnosti u posljednja dva desetljeća u našoj zemlji doživljava svojevrsnu evoluciju. Od samih početaka, kada su se poslovi zaštite osoba i imovine svodili uglavnom na najjednostavnije poslove čuvara, danas privatna zaštita, u nekim svojim segmentima, predstavlja vrlo razvijenu djelatnost. Tu u prvom redu mislim na poslove tehničke zaštite, koji paralelno s razvojem raznih tehnologija, gotovo na dnevnoj bazi bilježe napredak, što je prije svega evidentno pri obavljanju poslova zaštite novčarskih institucija i prijevoza novca i drugih vrijednosti. Proporcionalno razvoju djelatnosti privatne zaštite, raste i njezina uloga i značaj unutar sektora sigurnosti. Tako danas, sukladno suvremenim sigurnosnim trendovima i standardima zaštite zračnih luka u svijetu i EU, unutarnje čuvarske službe zračnih luka ili vanjske zaštitarske tvrtke, s punom odgovornošću preuzimaju neke vrlo osjetljive poslove, koja je do sada obavljala policija, poput kontrole i sprječavanja neovlaštenog pristupa u sigurnosno osjetljiva i štićena područja zračne luke, obavljanje zaštitnih pregleda predane putničke prtljage i stvari, obavljanje zaštitnih pregleda putnika i njihove ručne prtljage.
 
Privatna zaštita je u ožujku od policije preuzela poslove pregleda ljudi i prtljage u Zračnoj luci Zagreb. Ima li problema na terenu?

Ima problema. Pokazalo se da još možda nismo bili do kraja spremni na to. Mi smo iz MUP-a ukazivali da bi moglo doći do problema i pokazalo se da smo, nažalost, bili u pravu. Hrvatske zaštitarske kuće uopće nisu bile spremne za preuzimanje takvog obima posla, kojeg je na kraju preuzela tvrtka Securitas. Nemam primjedbi na tu tvrtku, no moram reći da je suradnja policije na edukaciji njihovih ljudi još uvijek vrlo intenzivna kako bi taj posao uopće mogli raditi. Provođene su evaluacije, koje još uvijek traju, uz zaštitare je još cijelo vrijeme granična policija, primopredaja polako teče. Što se tiče natječaja u drugim zračnim lukama, oni su obustavljeni i pretpostavljam da će se i rok pomaknuti. Prvi je rok bio definiran za početak srpnja, ali će se najvjerojatnije prolongirati do kraja godine kako bi se osposobio kritičan broj ljudi, pogotovo za RTG pretrage. Uz to, zračne luke su i same ukazale na problem koji se očituje u tome što je do sada policija usluge pretrage ljudi i prtljage obavljala besplatno za njih, a usluga privatne zaštite se naplaćuje. To će se odraziti na cijenu zrakoplovne karte, a to se u brzom roku teško može uskladiti. 
 
Kakvom ocjenjujete ulogu i status zaštitarskog sektora u našoj zemlji?

Ministarstvo unutarnjih poslova smatra da zaštitarska djelatnost predstavlja vrlo važan dio mozaika sektora sigurnosti. Obzirom da se obavljanjem poslova privatne zaštite štite ona dobra čiju zaštitu ne osigurava država, odnosno iznad opsega kojeg osigurava država, razvidni su značaj i uloga ove djelatnosti. Što se tiče statusa djelatnosti privatne zaštite, unatoč sveprisutnim ekonomskim problemima koji pritišću cjelokupno gospodarstvo, pa tako i gospodarsku djelatnost privatne zaštite, što se prije svega očituje u neprimjereno niskoj cijeni rada zaštitara i čuvara, potrebno je kontinuirano provoditi mjere unaprjeđenja zaštitarske djelatnosti, radi postizanja najviše moguće točke opće društvene sigurnosti.

 

U zaštitarskim krugovima se govori   o inicijativi da se napad na zaštitara poistovjeti s napadom na policajca, smatrate li taj zahtjev opravdanim?

Treba razlučiti privatnu zaštitu od policije i vojske kao državnih organizacija. Smatram da treba zadržati tu podjelu da se ne bismo prerano i nepripremljeno doveli u nepredviđene situacije.   

 

Što je s osnivanjem Komore zaštitara, treba li ona biti regulirana novim Zakonom o privatnoj zaštiti RH?  Novim Zakonom o privatnoj zaštiti stvorit će se pravne pretpostavke za osnivanje Hrvatske zaštitarske komore, kao strukovne organizacije koja bi imala za cilj promicanje, unaprjeđenje i zaštitu interesa zaštitarske djelatnosti. 

Uvjeti i način rada Komore uredit će se posebnim propisom. MUP podupire svaku aktivnost kojoj će svrha biti unaprjeđenje djelatnosti privatne zaštite. Međutim, nositelji inicijative za osnivanjem takve strukovne organizacije, primarno trebaju biti zaštitarski subjekti, koji bi svojim konsenzusom oko najvažnijih pitanja, trebali postaviti temelje buduće Komore. Međutim, dozvolite mi da istaknem kako i danas, dok u našoj zemlji još nije osnovana Komora, MUP sve zaštitarske subjekte (HCZ, poslodavci, sindikati, udruge) uvažava kao značajne partnere pri kreiranju regulative iz područja privatne zaštite. 

 

Ne možemo pobjeći od činjenice da imidž zaštitara u hrvatskoj javnosti nije zavidan, kako to promijeniti? 

Komora bi mogla biti ta koja će promijeniti sliku o zaštitarima. MUP posljednjih godinu dana vrlo intenzivno priča o privatnoj zaštiti i prisutni smo na gotovo svakoj konferenciji koja se dotiče privatne zaštite, pokušavamo ukazati koliko je privatna zaštita bitna i za općenito pitanje sigurnosti u RH. Čak sam i nekoliko puta govorila o tome da bi privatnu zaštitu trebalo prepoznati i nekim drugim propisima, da je ona vrlo bitna i u drugim segmentima civilne zaštite, odnosno sigurnosti kao i u zaštiti kritične infrastrukture, međutim to zakonski još do kraja nije razrađeno. Zakon o kritičnoj infrastrukturi to područje nije spomenuo, ali ga nije ni negirao. Jasno je da privatna zaštita pokriva dobar dio poslova zaštite kritične infrastrukture, a pokrivat će i sve više.  

 

Kakva je trenutna suradnja privatnog sektora zaštite i policije i u kojim segmentima vidite priliku za njeno poboljšanje?

Smatram da je naša suradnja vrlo konkretna i konstruktivna. Nemamo nekih većih problema u suradnji s bilo kojom zaštitarskom kućom. Svaku inicijativu, prijedlog ili primjedbu, vrlo pomno s uvažavanjem razmatramo, kako bismo na kraju pronašli optimalno rješenje. Suradnja uvijek može biti i bolja, međutim MUP je, svojim otvorenim i transparentnim pristupom u odnosu na zaštitarske subjekte kao partnere, izgradio vrlo kvalitetan odnos. 

IZVOR: Zaštita

Zadnji put promjenjen srijeda, 02 Juli 2014 09:13
BLOG COMMENTS POWERED BY DISQUS